SAMOGRAD

gallery wordpress plugin

 

Jedina turistička špilja na području parka koja svojim velebnim svodovima, špiljskim nakitom, mostovima i balkonima ostavlja bez daha. Do špilje vodi staza u duljini od 800 m a kroz špilju, staze i 480 ručno, uklesanih stepenica.

1239651_556198971112661_1417402225_n 1460981_661047700627787_6936979421387084677_n

O POLOŽAJU I NASTANKU

Špilja Samograd nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača (kota 770). Cijela špilja je nastala u gornjokrednim vapnencima duž glavne pukotine pravca S-J. Glavnu pukotinu sijeku manje pukotine različitih pružanja te su se u zonama njihova križanja razvila proširenja u obliku dvorana. Veći dio površine špilje prekriva debela sigasta kora ponegdje prekrivena nanosom kršja i ilovače. U špilji se nalaze 2 sigasta mosta, sigasti saljevi, kupasti stalagmiti i stalaktiti. Prema speleološkim istraživanjima iz 2011. godine stvarna duljina špilje Samograd je 345,8 m. Prvi nacrt špilje Samograd (ujedno jedan od prvih nacrta hrvatskih špilja) izradio je geodet Artur Špiller iz Gospića 1911.g. Nakon njega, nacrt špilje izradio je i Mirko Malez na kojem je zapisana duljina od 240 m.

samograd3 samograd2 samograd1

POVIJESNI ZNAČAJ

U Perušiću je 1886.godine osnovan „Odbor za uređenje Samogradske pećine“ te se smatra prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.

5. kolovoza 1889.g. špilja je prvi put osvijetljena. Odbor je na svečan način otvorio Samograd za posjetitelje i o tom događaju pisao je list "Obzor". To je ujedno i prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje.
Putevi i stube kroz Samograd spominju se još 1889.g., a temeljito su uređeni 1903.g. kada je, prema zapisanim povijesnim podacima, u Liku trebao doći ban Khuen Hedervary.Najnoviji podatci govore o postojanju stepenica kroz špilju i davno prije a slike iz 1807. godine to i potvrđuju.

Špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835. godine svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja.

DVORANE U ŠPILJI

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

1

Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine - Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;

2

Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

3

Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;

4

Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antropološki istraživati Samograd.

 

Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode, Erjavčevo jezero - danas ga nema.


ŠPILJA SAMOGRAD
 33739_101343096597411_2822566_n DSC08512