TKO TO ŽIVI U PEĆINSKOM PARKU GRABOVAČA?

Nakon dvije godine završeno je prvo detaljno terensko istraživanje na širem području Pećinskog parka „Grabovača“ koje je prvi puta u novijoj povijesti, a u nekim segmentima i po prvi puta, dalo detaljan uvid u biljni i životinjski svijet na ovome području. Zasluge za to idu vrijednoj Udruzi studenata biologije (BIUS) i njihovim mnogim suradnicima na ovom vrijednom projektu. Nakon tromjesečnog istraživanja provedenog 2014. godine, završen je izvještaj koji nas vodi u svijet prirode prepune biljaka i životinja za koje možda neki od nas nisu niti znali da postoje na području oko i u rijeci Lici te u mnogim špiljama. Hvalevrijedno terensko istraživanje ovih studenata istražilo je sve segmente koji su im dostupni na ovome području, a popis je poprilično dugačak. Istražili su floru i faunu, ekološko stanje rijeke Like, špilje, gljive, šišmiše, rakove, leptire, vodozemce i gmazove, beskralježnjake, ribe, sisavce…

Na projektu je sudjelovalo 126 osoba, uz 88 članova BIUS-a pridružio im se 21 vanjski suradnik te 15 stranih studenata. Projekt je prošle akademske godine nagrađen Posebnom rektorovom nagradom za izuzetna studentska ostvarenja, a cilj mu je bio, između ostaloga, prikupiti podatke o bioraznolikosti, kvalificirati vrste specifične za određen tip staništa kako bi se uspostavili povoljni uvjeti za rijetke ili ugrožene vrste.

Detaljno su navedene sve vrste biljaka i životinja, neke od njih na listi su strogo zaštićenih vrsta, no neke i na listi ugroženih vrsta poput vretenaca (beskralježnjak), leptira, šišmiša i žaba.

Upozorenje je naglašeno u slučaju istraživanja biološke raznolikosti beskralježnjaka kopnenih voda na širem području Parka u kojem stoji da su „su zabilježene ukupno 53 svojte raspoređene unutar 30 porodica. Ovi rezultati upućuju na visoku bioraznolikost istraživanog područja. Slatkovodna staništa koja se nalaze na širem području PP Grabovača kao i dolina rijeke Like dosad nisu biološki istraživani te su ovim izvještajem dobiveni prvi rezultati o biološkoj raznolikosti kopnenih voda ovog područja. Međutim, ovim je istraživanjem obuhvaćen samo manji dio područja te je potrebno obaviti sustavno i temeljito  istraživanje kako bi se dobio uvid u stvarno stanje i utvrdio utjecaj izgrađene brane na postojeći živi svijet. To je posebno važno obaviti prije bilo kakvih daljnjih zahvata vezanih uz gradnju akumulacijskog jezera HE Kosinj.“

Na istraživanju su osim BIUS-a sudjelovali studenti Biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Udruge studenta biologije (BIUS), Hrvatsko Biospeleološko društvo, Hrvatski Prirodoslovni muzej,  Institut Ruđer Bošković, Hrvatsko herpetološko društvo, Državni zavod za zaštitu prirode, Agronomski fakultet, Udruga za biološka istraživanja BIOM, Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava…

 DSC_0523

No Comments Yet.

Leave a comment