Hrvatska je krška zemlja, pa pod njezinom površinom postoji čitav drugi svijet — mreža kanala, dvorana i podzemnih tokova koju je voda strpljivo gradila milijunima godina. Tek je manji broj tih objekata uređen i siguran za posjet, opremljen stazama, rasvjetom i stručnim vodstvom.
Sljedećih pet špilja predstavlja najpristupačniji i najvrjedniji izbor za posjetitelje. Razlikuju se po veličini, postanku i krajoliku u kojem leže, a zajedničko im je da svaka na svoj način objašnjava kako funkcionira hrvatsko podzemlje. Popis otvara špilja smještena u jedinom području te vrste u zemlji.
1. Špilja Samograd — Pećinski park Grabovača
Već samo ime upućuje na dojam koji špilja ostavlja: Samograd znači „sam sagrađen”. Unutrašnjost objašnjava odakle naziv — sigasti stupovi, dva sigasta mosta i bezbroj stalaktita i stalagmita izgledaju kao djelo graditelja, premda ih je oblikovala isključivo voda zasićena kalcijevim karbonatom.
Špilja se nalazi u Pećinskom parku Grabovača kraj Perušića, jedinom pećinskom parku u Hrvatskoj. Na površini od približno kilometar i pol smješteno je osam špilja i jedna jama, no Samograd je jedini objekt uređen za turističke posjete. Duga je 345 metara, a visina kanala mjestimično doseže 30 metara, pa unutrašnjost ni na jednom mjestu ne djeluje tjeskobno.
Prostor se dijeli na četiri dvorane, nazvane po osobama važnima za povijest kraja: Frasovu, Perušića, Karlovića i Kukuljevića dvoranu. Posljednja je toliko bogato ukrašena sigama da je dobila nadimak „katedrala”. Zanimljivo je da je upravo o Samogradu 1889. godine objavljena prva novinska vijest o nekoj špilji u Hrvatskoj.
Temperatura u špilji tijekom cijele godine ostaje između 8 i 10 stupnjeva Celzija, pa je topliji odjevni sloj nužan bez obzira na ljetnu vrućinu vani. Obilazak vodi stručni vodič, a uz špilju su uređeni i poučna staza te vidikovac, čime posjet postaje cjelovit izlet, a ne tek kratko zaranjanje pod zemlju.
Do parka se stiže za desetak minuta vožnje s autoceste A1, izlaz Perušić. Pojedinosti o obilasku navedene su na stranici o Špilji Samograd, a prijedlog cjelodnevnog programa opisan je u tekstu o izletu u Liku.
2. Cerovačke špilje — Park prirode Velebit
Otkrivene su slučajno. Godine 1924., dok se gradila Lička pruga, radnici pod vodstvom graditelja Nikole Turkalja naišli su na ulaze u podzemlje južnog Velebita. Špilje su poslije dobile ime po obližnjoj željezničkoj postaji Cerovac.
Kompleks na sjeveroistočnoj padini brda Crnopca čine tri špilje — Donja, Srednja i Gornja — s preko osam kilometara dosad istraženih kanala. Za posjetitelje su uređene Donja i Gornja, sa stazama duljine oko 600, odnosno 725 metara. Obilazak svake traje približno sat vremena i obavlja se isključivo uz vodiča, što je uvjet zaštite osjetljivog podzemlja.
Cerovačke špilje jedno su od najvećih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Uz arheološke nalaze pronađene su i kosti tih izumrlih životinja stare oko 20 000 godina, a na pojedinim stijenama vidljivi su tragovi koje su medvjedi ostavili otirući se o kamen. Riječ je o izravnom dodiru s ledenim dobom.
Polazište je Centar izvrsnosti na 553 metra nadmorske visine, odakle do špilja vodi kratka šetnja kroz šumu. Temperatura unutra iznosi oko 7 stupnjeva, pa su slojevita odjeća i čvrsta obuća obvezni tijekom cijele godine. S autoceste A1 silazi se na izlazu Sveti Rok i prati smjer Gračaca.
3. Biserujka — otok Krk
Podzemlje ne pripada samo planinama; kriju ga i otoci. Na sjeveru otoka Krka, nedaleko od mjesta Rudine, smjestila se Biserujka, jedna od rijetkih uređenih otočnih špilja u Hrvatskoj.
Premda je duga tek stotinjak metara, na tom malom prostoru sadrži iznenađujuće bogate sigaste ukrase nastale u vapnencima iz razdoblja krede. Upravo ta zbijenost ljepote čini je zahvalnom za posjet: obilazak je kratak i nezahtjevan, primjeren i najmlađima, a dojam ostaje snažan.
Špilja je opremljena stazom i rasvjetom te se razgledava uz vodiča. Budući da je Krk s kopnom povezan mostom, posjet ne ovisi o trajektnom redu plovidbe, pa Biserujku lako možete spojiti s obližnjim povijesnim gradićem Vrbnikom.
4. Vranjača — Dugopolje kraj Splita
Iza Vranjače stoji priča o jednoj obitelji. Špilju je za posjetitelje uredila i 1929. godine svečano otvorila obitelj Punda, koja je i danas, više od stoljeća poslije, vodi i kroz nju provodi goste s koljena na koljeno.
Smještena je u podnožju Mosora, kraj sela Kotlenice na području Dugopolja, svega pola sata vožnje od Splita. Nastala je na mjestu ponora presušene rijeke, u vapnencu iz razdoblja krede, i od 1963. godine zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.
Vranjača se sastoji od dviju dvorana posve različita značaja. Ulazna je, duga oko 65 metara, gotovo bez ukrasa. No uski hodnik na njezinu kraju vodi u drugu dvoranu, oko 100 metara dugu i 60 metara široku, ispunjenu stalaktitima, stalagmitima i kamenim zastorima raznih boja — zbog čega je mnogi smatraju najljepšom uređenom špiljom Dalmacije.
5. Modra špilja — otok Biševo
Ova špilja odudara od svih prethodnih jer je u nju oblikovalo more, a ne podzemna voda. Smještena je u uvali Balun na otočiću Biševu kraj Visa, a glasovita je po pojavi po kojoj je i dobila ime.
Modra špilja ima dva otvora. Jedan je iznad površine, a drugi, podmorski, propušta sunčevu svjetlost. U podnevnim satima zrake prodiru pod najpovoljnijim kutom, odbijaju se od svijetloga dna i cijeli prostor obasjavaju nestvarnom modrosrebrnastom bojom. Učinak je najjači za mirna mora, otprilike između 10 i 14 sati.
U špilju se ulazi isključivo malim brodicama, u pratnji vodiča, a polazi se iz luke Komiže na Visu. Posjet ovisi o vremenskim prilikama jer se kod uzburkana mora ne smije uplovljavati, a kupanje unutar špilje nije dopušteno. Ulaz za javnost probijen je još 1884. godine, na prijedlog baruna Eugena von Ransonneta.
Nekoliko savjeta prije posjeta
Sve uređene špilje dijele jednu osobinu koja iznenadi nepripremljene posjetitelje: unutra je hladno tijekom cijele godine, obično između 6 i 10 stupnjeva. Topliji odjevni sloj i obuća s dobrim potplatom nisu preporuka, nego nužnost — staze su vlažne i skliske.
Većina špilja razgledava se isključivo uz vodiča i u ograničenim terminima, pa je radno vrijeme uputno provjeriti unaprijed, osobito izvan ljetne sezone. U podzemlju vrijedi jedno jednostavno pravilo: sige se ne diraju i ne odlamaju, jer ono što je raslo tisućama godina čovjek može uništiti u trenutku. Uz takvu pripremu svaka od ovih pet špilja pretvara se u izlet koji se pamti — a najbliže je krenuti od Samograda, srca jedinog pećinskog parka u zemlji.