O USTANOVI

Upravljanje: Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim
spomenicima prirode „Pećinski park Grabovača“
Naziv zaštićenog područja: Značajni krajobraz „Risovac-Grabovača“
Predložena kategorija zaštite: značajni krajobraz
IUCN kategorija zaštićenog područja: V - zaštićeni kopneni krajobraz
Županija: Ličko-senjska županija
Općina: Perušić
Površina zaštićenog područja: 5620,72 ha
OIB: 30025799843
IBAN: HR1423400091832300004

Državni zavod za zaštitu prirode (danas Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) u lipnju 2006. godine potpisao je s Turističkom zajednicom općine Perušić Ugovor o izradi stručne podloge za zaštitu područja „Pećinskog parka kod Perušića“. Stručna podloga za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza izrađena je u svibnju 2007. godine i dostavljena tražitelju na daljnje postupanje. Tadašnje Ministarstvo kulture, 31. srpnja 2009., Rješenjem o preventivnoj zaštiti zaštitilo je područje „Pećinskog parka Grabovača“ u kategoriji značajnog krajobraza na razdoblje od 3 godine. Preventivno zaštićenim područjem upravljala je Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode „Pećinski park Grabovača“ (dalje u tekstu Javna ustanova), osnovana od strane Općine Perušić 2005. godine. Preventivna zaštita područja istekla je 31. srpnja 2012. godine. Prije isteka zaštite Javna ustanova uputila je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (Upravi za zaštitu prirode) Zahtjev za mišljenjem vezano za proširenje granica i na područje Risovac. U međuvremenu, Javna ustanova ishodila je suglasnost Ličko-senjske županije te je Općina Perušić 23. prosinca 2013. godine donijela Odluku kojom se nalaže Osnivaču pokretanje postupka zaštite područja. Javna ustanova financirala je i brojna istraživanja na predmetnom području radi dobivanja što kvalitetnijih podataka o vrijednostima područja predviđenog za zaštitu. Tijekom tog perioda izrađena su geomorfološka, geološka, demografska istraživanja te inventarizacija bioraznolikosti. Ta istraživanja korištena su pri izradi ove Stručne podloge. Javna ustanova ishodila je i pozitivno stručno mišljenje Nacionalnog povjerenstva za georaznolikost i geokonzervaciju za pokretanje postupka proglašenja. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, 12. svibnja 2015. godine uputilo je tadašnjem Državnom zavodu za zaštitu prirode Zahtjev za izradu stručne podloge kojom bi se utvrdile vrijednosti i način upravljanja predmetnim područjem. U prosincu 2017. godine tvrtka GEOPLAN d.o.o izradila je Posebnu geodetsku podlogu za upis pravnog režima u katastar i zemljišne knjige. Javna ustanova „Pećinski park Grabovača“ u siječnju 2018. godine uputila je Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu Zahtjev za usklađivanje stručne podloge zaštite s Posebnom geodetskom podlogom. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, kao pravni slijednik Državnog zavoda za zaštitu prirode, a u sklopu svoje djelatnosti propisane čl. 15. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18), te na temelju dostupnih istraživanja i terenskih obilazaka, izradila je stručnu podlogu za zaštitu područja „Risovac Grabovača“ u kategoriji značajnog krajobraza.

Na VI. Sjednici Županijske skupštine Ličko-senjske županije održane 27. studenog 2019. godine područje „Risovac-Grabovača“ je trajno zaštićeno u kategoriji značajni krajobraz.

Očuvanje georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti
• Poticati sustavna geomorfološka, geološka, hidrogeološka, floristička, faunistička,
mikološka, ekološka i sva druga istraživanja na način da njihovi rezultati značajno
pridonose određivanju upravljačkih opcija te učinkovitom upravljanju ovim zaštićenim
područjem.
• Prije otvaranja novih speleoloških objekata za posjećivanje potrebno je izraditi detaljnu
analizu njihove održivosti.
• Poduzeti mjere zaštite speleoloških objekata od daljnjeg oštećivanja i uništavanja.
• Vodogospodarski zahvati (kanaliziranje, zatrpavanje i dr.) koji bi mogli imati utjecaja na
postojeći režim voda nisu prihvatljivi sa stajališta zaštite prirode odnosno očuvanja
georaznolikosti i bioraznolikosti.
• Ne dozvoliti kaptiranje izvora vode u komercijalne svrhe.
• Manipulaciju naftom i naftnim derivatima, uljima i mazivima potrebno je obavljati uz mjere
opreza, na mjestima udaljenim od izvora i vodotokova.
• Nužno je onemogućiti svako zagađivanje izvora i vodotokova kao i trenutno postupati u
skladu sa zakonskim odredbama u slučajevima havarije, izlijevanja štetnih tekućina i sl.
• Održivo korištenje ponikvi bez narušavanja krajobraznih značajki.
• Upotrebu pesticida, gnojiva i soli svesti na minimum zbog mogućeg nepovoljnog utjecaja
na krš i podzemlje.
• Pri izgradnji prometnica ili bilo kakvih zahvata vezanih za tlo potrebno je voditi računa da
se ne potaknu padinski procesi te ne degradira krajobraz.
• Na području značajnog krajobraza nije prihvatljivo skladištiti tvari štetne za okoliš
(pogonska goriva, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.).
• U suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu potrebno je utvrditi zatečeno stanje
područja sa stajališta zaštićenih i ugroženih vrsta i staništa, s jasnim prioritetima
utvrđivanja stanja ciljnih Natura 2000 vrsta i staništa, te temeljem toga provoditi
monitoring utvrđenih zaštićenih, ugroženih i ciljnih Natura 2000 vrsta i staništa.
• Uspostaviti sustav praćenja stanja indikatora povoljnih uvjeta staništa (šuma, travnjaka,
voda, špilja) s ciljem definiranja potrebnih mjera zaštite.
• Sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) provoditi mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova.
• Radi izbjegavanja daljnje fragmentacije staništa te degradacije krajobraza prostorno
planskim dokumentima na ovom području treba isključiti nove infrastrukturne koridore
(dalekovodi, plinovodi i sl.) te kada je god moguće identificirati alternativnu lokaciju tj. trasu.
• U cilju očuvanja bioraznolikosti šumskih staništa, šumskim resursima je potrebno gospodariti prema načelima certifikacije šuma (Hrvatski nacionalni standard za FSC certificiranje šuma – Načelo 6. i 9.) ugrađenima u šumsko-gospodarske osnove.
• Radi očuvanja bioraznolikosti, travnjacima je potrebno gospodariti putem ispaše, košnje i/ili drugim mjerama prilagođenim vrsti travnjaka. Aktivnim mjerama restauracije gdje je to moguće potrebno je povećati njihovu površinu (primjerice uklanjanjem drvenaste vegetacije) te poboljšati strukturu i funkciju.
• Radi očuvanja raznolikosti faune (posebice ptica i beskralješnjaka) osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, a osobito stabala s dupljama i gnijezdima ugroženih vrsta ptica.
• U dogovoru s lovačkim društvima uspostaviti program monitoringa divljači.
• Osigurati migracijske putove faune i izbjegavati fragmentaciju staništa odnosno provoditi odgovarajuće mjere ublažavanja.
• Surađivati s Hrvatskom elektroprivredom vezano za postavljanje električnih stupova koji nisu opasni za ptice grabljivice.
• Šumsko-uzgojne radove treba provoditi s ciljem očuvanja stabilnih šumskih ekosustava, a radove popunjavanja i/ili pošumljavanja obavljati uporabom autohtonih vrsta. Pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo uz uvjet da se time ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.
• Korištenje područja (poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo) potrebno je prilagoditi prirodnim datostima.
• Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kao i uzgoj monokultura na većim površinama ne bi se smjelo planirati u cilju očuvanja mozaičnog krajobraza i s time povezane bioraznolikosti.
• Prilikom planiranja poljoprivrednih i šumskogospodarskih aktivnosti treba težiti očuvanju krajobrazne vrijednosti.
• Poticati i revitalizirati ekstenzivnu (tradicionalnu) poljoprivredu radi očuvanja antropogenih staništa i krajobrazne raznolikosti.
• Potrebno je sanirati postojeća i spriječiti nastajanje novih, posebno divljih, odlagališta otpada.
• Poticati obnovu starih kuća u izvornom stanju s težnjom tradicijskim oblicima i upotrebi tradicijskih materijala, čime bi se pridonijelo očuvanju kulturne baštine ovog kraja.

Organizacija upravljanja
• Provoditi aktivnosti za zaštitu georaznolikosti i geobaštine sukladno Nacionalnoj Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode.
• U periodu nakon proglašenja izraditi plan upravljanja zaštićenim područjem prema
načelima participativnog planiranja, vodeći računa o potrebama upravljanja područjima
Ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18).
• Uspostaviti učinkovit sustav kontrole provedbe mjera i uvjeta zaštite prirode ugrađenih u
planove gospodarenja prirodnim dobrima i dokumente prostornog uređenja.
• Razvoju posjećivanja treba pristupiti sustavno i planski kroz planiranje odgovarajućih
• aktivnosti upravljanja posjetiteljima unutar plana upravljanja.
• Adekvatno interpretirati prirodnu i kulturnu baštinu s posebnim naglaskom na geobaštinu, izradom kvalitetnih promotivnih i edukativnih materijala, poučnih staza i ploča, radionica i programa koji su prvenstveno namijenjeni djeci školskog uzrasta.
• Zabraniti otvaranje eksploatacijskih polja unutar granica zaštićenog područja zbog
važnosti očuvanja temeljnih vrijednosti značajnog krajobraza, posebice odrednica
georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti.
• Planove upravljanja vodama izrađivati na načelima cjelovitog upravljanja slivovima,
sukladno propisima Okvirne direktive o vodama, te usklađivati s planom upravljanja
značajnog krajobraza, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18).
• Prilikom izrade Plana upravljanja izraditi i provoditi program poticaja održivog turizma na temelju prirodnih i kulturnih vrijednosti te ponude lokalnih proizvoda u okviru
tradicionalne poljoprivrede i načina života u ovom kraju.
• Potrebno je održavati postojeće putove posebno one koji čine granicu zaštićenog
područja zbog raspoznavanja granica i nadziranja područja.
• Radi očuvanja mira i prirodne ravnoteže unutar značajnog krajobraza nepoželjni su svi
oblici agresivnih aktivnosti kao što su off-road vožnja, auto-moto utrke, vožnja quadovima,
paintball i slično.
• Potrebno je poticati očuvanje i obnovu kulturno-povijesne baštine zaštićenog područja,
uključujući i održavanje tradicionalnih običaja, te razvoj zaštićene markice za lokalne
proizvode.
• Potrebno je planirati turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske sadržaje (koji isključuje
velike građevinske zahvate) na način koji ne ugrožava bioraznolikost, georaznolikost i
krajobraznu raznolikost zaštićenog područja uz ishođenje uvjeta zaštite prirode.
• Izgradnju turističkih sadržaja poput hoteli, apartmanska naselja, adrenalinski parkovi, zip
line i dr. planirati izvan zaštićenog područja.
• Povećati broj zaposlenih sukladno povećanju obima posla i što kvalitetnijeg upravljanja.