PRIRODNA BAŠTINA

gallery wordpress plugin

 

Područje Grabovača je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga čine prepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Na relativno malom prostoru Pećinskog parka evidentirano je 9 speleoloških objekata zaštićenih odredbama Zakona o zaštiti prirode. Osim toga, špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja pojedinačno su zaštićene (1964.) Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode. Područjem parka dominiraju brda obrasla niskim šumama (panjačama) obične bukve i hrasta kitnjaka. Najviši vrhovi su Šutića vrh (787 mnv) i Grabovača (770 mnv).

 

Od evidentiranih staništa, četiri su tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini (travnjak uspravnog oviska i srednjeg trpuca, šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma i šikara crnog graba s jesenskom šašikom, šuma bukve s velikom mrtvom koprivom).U raznolikosti flore ističe se 16 biljnih vrsta koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Tri vrste su ugrožene i zaštićene na nacionalnoj razini to su Orchis purpurea Huds. (grimizni kaćun), Orchis tridentata Scop. (trozubi kaćun) i Orchis morio L. (mali kaćun). Prirodan površinski pokrov prema Karti staništa RH čine mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (E.4.5.) i mozaici kultiviranih površina (I.2.1.).

 

Od životinja koje stvarno ili potencijalno obitavaju na širem području, Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) zaštićeno je 39 vrsta. Treba istaknuti brojne zaštićene i ugrožene vrste šišmiša, te prisustvo dvije hrvatske velike zvijeri (vuk i mrki medvjed). Ornitološkim istraživanjima utvrđena je prisutnost 60 vrsta ptica, od kojih je 55 vrsta gnjezdarica. Treba istaknuti gnijezdeću koloniju bijele čiope (Tachymarptis melba), jednu od rijetkih gnijezdećih kolonija u nemediteranskoj Hrvatskoj.

Rubnim dijelovima parka protječe rijeka Lika – po duljini toka (78km), druga po veličini ponornica u Europi.

Mozaičnost parka - livade i šume