Facebook

KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Pećinski park Grabovača

JedinI Pećinski Park u Europi

Prostor općine Perušić naseljen je još od 1. tisućljeća pr. Kr.

 O tome nam svjedoči čitav niz gradinskih naselja. U antičko vrijeme (1.-5. st.pr.Kr), veća naselja Kosinj i Kvarte bila su žarišta gospodarskog i kulturnog života
Kulturno-povijesna baština

Stari grad Perušić

Unutar granica značajnog krajobraza nalazi se Stari grad Perušić čiji se lokalitet pod nazivom Vrhovina u Buškoj župi spominje davne 1071. godine, u kojoj su stolovali Frankopani. Stari grad je 1487. preimenovan i poklonjen novim vlasnicima – braći Perušić, potpisnicima Požunskog mira 1491. godine.
Tijekom osmanske okupacije (do 1696.) Perušić postaje važno tursko uporište zbog povoljnog položaja, a i blizine granica Mletačke Republike i Habsburške Monarhije. Nakon što je pop Marko Mesić oslobodio Liku i Krbavu od Osmanlija, tursko stanovništvo je pokršteno a Perušić postaje dio Vojne krajine sve do 19. stoljeća, kad postaje dio Banske Hrvatske.
Stari grad Perušić, poznat kao Gradina ili Turska kula, najpoznatiji je simbol Općine Perušić.
Kula je trenutno u procesu restauracije, a po nedavno pronađenom nacrtu osim nje postojale su još tri kule stražarnice te kameni bedemi oko cijelog grada – danas postoje samo ostaci.
Kulturno-povijesna baština

Crkva Uzvišenja svetog Križa

Na susjednom brdu nalazi se crkva Uzvišenja svetog Križa, najljepši i najvrijedniji sakralni objekt u Lici. Izgrađena je na mjestu srednjovjekovne gotičke crkve (13.-14.st.) koja je za vrijeme osmanske vlasti pretvorena u džamiju, a nakon oslobađanja prenamijenjena u katoličku crkvu, uređenu u kasnobaroknom, rokoko stilu (još uvijek su vidljivi neki elementi džamije). Nakon oslobađanja postavljen je natpis iznad ulaza u crkvu –  In hoc signo vinces (U ovom znaku ćeš pobijediti), simbolika pobjede križa nad polumjesecom.
Jednobrodna crkva duga 42 metra skriva 28 elemenata interijera koji se nalaze na popisu pokretnih spomenika kulture. Krasi je devet bogatih oltara dok se na vrhu zvonika nalazi pozlaćeni križ, prenesen sa zagrebačke katedrale 1863. godine.
Kulturno-povijesna baština

Crkva svetog Nikole Biskupa

Crkva sv. Nikole Biskupa u Kaluđerovcu– prema povijesnim podacima crkva je izgrađena 1865. godine (na mjestu starije crkve iz 1748. godine, od koje je ostalo očuvano svetište) prema odredbi cara Franje Josipa uz donaciju od 1000 forinti. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini s užim pravokutnim svetištem, sakristijom uz svetište i zvonikom ispred glavnog pročelja. Blagoslovio ju je arhiđakon Fabijan Sokolić iz Pazarišta 30. listopada 1865. godine.
Crkva posjeduje arhitektonsku vrijednost i povijesnu slojevitost, te je skladno uklopljena u ambijent naselja.
Kulturno-povijesna baština

Ostaci crkve svetog Marka

Arheološki lokalitet – ostaci crkve svetog Marka (Selo Sveti Marko). Ruševina gotičke građevine iz 14./15.st. smještena je na uzvisini u naselju. Crkva je bila jednobrodna, pravokutnog plocrta s kvadratnim svetištem. Sačuvani su dijelovi zida i profiliranog portala, a prema iskazu mještana, do sredine 20. st. crkva je bila većim dijelom očuvana, zajedno s portalom
Kulturno-povijesna baština

Crkva svetog apostola evanđelista Luke

Crkva svetog apostola evanđelista Luke, izgrađena 1869. godine, pravoslavna je crkva u Studencima. Crkva posjeduje odlike vojnokrajiške arhitekture, sa svim očuvanim oblikovnim elementima unutarnje raščlambe prostora, čime se posebno ističe u regionalnim okvirima Like, uz naglašenu povijesnu slojevitost, imanentnu cjelokupnom prostoru Kosinjske doline.
 Sukladno nekim povijesnim izvorima crkva je izgrađena čak 1774. godine, ali još uvijek postoji potreba za usklađivanje podataka i točnih lokacija.
Kulturno-povijesna baština

Terezijanski put

Terezijanski put – prema pričama lokalnog stanovništva, put koji povezuje Mezinovac i Mlakvu izgrađen je za vrijeme carice Marije Terezije. Put je bio glavni pravac komunikacije od Kosinja preko Mlakve i Mezinovca do Perušića.
Nažalost, izgradnjom modernih cestovnih prometnica put Marije Terezije je potpuno napušten te je danas teško prohodan.


Osim kulturnih dobara, prema Konzervatorskoj podlozi, evidentirano je još 13 prapovijesnih i srednjovjekovnih lokaliteta lokalnog značaja te 5 lokaliteta regionalnog značaja. Obrađene su i brojne sakralne i civilne građevine te izvorno ruralno naselje Kaluđerovac regionalnog značaja, kao i značajna etnološka baština.

 

Kontaktirajte nas

info.grabovaca@gmail.com
+385 53 679 233
+385 99 212 7587